U sklopu projekta Skriveni kurikulum u visokom obrazovanju (SKVO) Bruno Ćurko proveo je mjesec dana u Španjolskoj, gdje je s kolegama sa španjolskih sveučilišta razgovarao o temeljnim pitanjima skrivenog kurikuluma, koji se na španjolskom naziva currículo oculto. Polustrukturirani intervjui obuhvatili su tri tematska područja: poimanje i definiranje skrivenog kurikuluma i ulogu visokoškolskih nastavnika u oblikovanju vrijednosnog sustava studenata, bioetički senzibilitet te kritičko mišljenje. Ćurka je pritom najviše zanimao odnos kritičkog mišljenja i skrivenog kurikuluma, odnosno kako nenapisane norme, vrijednosti i institucijska kultura potiču ili sputavaju studente u preispitivanju uvriježenih ideja.
Sugovornici su dolazili iz različitih disciplina, od filozofije i pedagogije do sociologije i psihologije. To se pokazalo kao velika prednost, jer svaka struka skriveni kurikulum vidi iz drugoga kuta. Istraživanje je započelo krajem siječnja razgovorima s dvjema kolegicama koje rade na Sveučilištu Rey Juan Carlos u Madridu i na Sveučilištu u Granadi. Kolegica s Odsjeka za stranu filologiju, prevođenje i tumačenje unijela je perspektivu nastave stranog jezika i obrazovanja budućih učitelja kao prostora prijenosa vrijednosti. Druga kolegica, kroz svoj rad na neurodidaktici i inovativnim nastavnim metodama, otvorila je pitanje kako sam način poučavanja oblikuje i ono što se izravno ne poučava.
Filozofsku perspektivu otvorili su razgovori na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Santiagu de Composteli: s kolegom i s kolegicom, koordinatoricom studija filozofije. Razgovaralo se o skrivenom kurikulumu u nastavi filozofije i o tome kako se institucijska i nastavna razina međusobno prožimaju. Ista su pitanja dobila novu dimenziju u razgovoru s kolegom s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sevilli, jednim od vodećih autora u području filozofske prakse. On filozofiju vidi kao praksu koja potiče kritičko mišljenje i izvan formalnih okvira nastave. Santiago de Compostela dao je i najmlađeg sugovornika, kolegu pedagoga kojeg skriveni kurikulum posebno zanima. Njegov je pogled pokazao koliko je ova tema živa i među novom generacijom istraživača. Najviše sugovornika, njih četvero, bilo je sa Sveučilišta u Vicu – Središnjeg sveučilišta Katalonije (UVic-UCC). Dvoje sociologa, kolega s Katedre za rodne studije i kolegica čiji je fokus, među ostalim, intersekcionalnost, pomogli su sagledati skriveni kurikulum kroz prizmu rodnih normi i društvene konstrukcije vrijednosti. Kolega s Fakulteta za obrazovanje, dugogodišnji istraživač u području akcijskih istraživanja, dao je razgovoru vrijednu povijesnu i pedagošku širinu. Niz razgovora zaključen je s kolegom neuropsihologom koji predaje na diplomskom studiju zdravstvene psihologije. On se skrivenim kurikulumom bavio i prije intervjua, pa je razgovor bio posebno poticajan.
Prikupljeni intervjui temelj su za članak koji Ćurko piše pod radnim naslovom „Kritičko mišljenje između deklariranih ciljeva i skrivenog kurikuluma: perspektive visokoškolskih nastavnika o relacijskim i institucijskim uvjetima u visokom obrazovanju“. Iskustva španjolskih kolega bit će važan dio komparativne analize projekta SKVO.
